OSVRT MARKA BIOČINE
Vinska 2020. godina će se pamtiti. pitanje je samo po čemu
Nema nikakve sumnje kako će se vinska 2020. godina pamtiti. Pitanje je samo po čemu. Prva polovica godine i dva mjeseca tradicionalne špice turističke sezone hrvatskom vinarstvu donijela su teške brige i probleme. Epidemija koronavirusa i epidemiološke mjere uvedene da bi se širenje virusa usporilo doslovce su urušile potrošnju vina u Hrvatskoj. Točni razmjeri tog pada nisu poznati, no prema procjenama stručnih udruga i u najboljem scenariju ove godine u Hrvatskoj neće biti konzumirano više od polovice količina iz 2019. godine. Dakako, najveći generator tog minusa bila je slaba turistička sezona, a pogotovo u kontekstu pada prometa ugostiteljstva.
Oni vinari koji su se u znatnoj mjeri oslanjali na prodaju svojih proizvoda putem HoReCa kanala suočili su se s ozbiljnim padom prihoda. Oni manji, pak, koji su godinama radili na strategiji unapređenja “prodaje na pragu”, gdje nema maloprodajne marže te stoga vinar može postići veći neto prihod, također su zabilježili znatan pad prometa. Za mnoge koji su proteklih godina ulagali znatna sredstva u infrastrukturu – bilo proizvodnu poput novih nasada vinograda ili bolje opremljenih podruma, bilo komercijalnu poput kušaonica ili ugostiteljskih objekata – ova godina predstavlja i značajan financijski izazov. Ipak, iako su mnogi to očekivali, puni podrumi nisu se prelili na maloprodajno tržište u formi jeftinijeg vina. Dok je kod manje kvalitetnog vina pomogla država s 40-ak milijuna kuna financijske pomoći za kriznu destilaciju vina, većina uglednijih hrvatskih vinara zaključila je kako bi akcijska prodaja napravila nenadoknadivu štetu njihovim brendovima, pa su napunjena skladišta i podrumi u nadi da će 2021. biti bolja.
U takvim okolnostima poprilično popunjenih kapaciteta ušlo se u ovogodišnju berbu. A logična posljedica takvih okolnosti je ta da će se brojni vinari ove godine umjesto na kvantitetu fokusirati na kvalitetu. Oni vinari koji su ranijih godina kombinirali grožđe iz vlastitih vinograda i ono otkupljeno od kooperanata ove će godine možda smanjiti otkup. Rezultat bi mogao biti pad otkupne cijene.
Prema procjenama vinogradara s Pelješca, ako i bude otkupa plavca malog ove godine, cijena koja je lani iznosila euro za kilogram u najbolju će ruku biti prepolovljena. Oni drugi, koji i sami imaju znatnu proizvodnu površinu, pristupili su tzv. "zelenoj berbi" - metodi koja smanjenjem volumnosti uroda povećava kvalitetu grožđa. Poznati slavonski vinar Vlado Krauthaker tako prema vlastitim riječima provodi redukciju uroda za 10 do 60 posto, ovisno o sorti.
Na koncu, puni podrumi i ideja smanjenja uroda dat će poticaj vinarima da u većoj mjeri riskiraju s kasnim berbama, sušenjem bobica na trsu i drugim metodama proizvodnje predikatnih vina. U Iločkim podrumima nadaju se kako bi ove godine – ako to meteorološki uvjeti dopuste – mogli imati prvu ledenu berbu od 2012. godine. Utoliko, vinski ljubitelji imaju se čemu veseliti u 2021. godini. S jedne strane, na tržištu će se naći i određene količine vina iz prošlogodišnje i ranijih berbi koje su u prodaju trebale ići 2020., ali uz još dodatnu godinu sazrijevanja, što bi trebalo dati vrlo zanimljive rezultate. S druge strane, ovogodišnja berba – uz provedene mjere redukcije uroda i meteorološke uvjete koji su bili dobri (a u ponekim regijama poput Istre i sjajni) – obećava izvrsna vina. Potrošači se tome mogu radovati, a ta perspektiva ni za proizvođače zapravo nije loša. Ova 2020. donijela je Hrvatskoj i tri vina s najvišom platinastom medaljom na najprestižnijem svjetskom natjecanju DWWA. Ta činjenica svakako će pozitivno utjecati na međunarodni interes za hrvatskim vinima, što bi onda dugoročno hrvatskim vinarima moglo omogućiti otvaranje novih tržišta i prodajnih kanala te povećanje profitnih marži. Tko zna, možda ta kataklizmična 2020. na koncu hrvatskom vinarstvu donese nova platine, a vinoljupcima nove gušte.